Evropski pokret za vodu (European Water Movement) održao je sastanak od 1. do 3. oktobra u Barseloni kako bi analizirao trenutnu situaciju u doba klimatske krize i pandemije, razmatrao ključna pitanja u vezi sa vodom i planirao svoje aktivnosti na kratki i srednjoročni rok. Ovaj sastanak je okupio više od 40 ljudi iz 9 zemalja (Nemačka, Belgija, Hrvatska, Španija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Srbija).
Inicijativa Pravo na vodu učestvovala je u svim programima, a naša članica Iva Marković izabrana je u novi saziv sekretarijata Evropskog pokreta za vodu. Za priznavanje ljudskog prava na vodu Pandemija COVID -19 imala je značajan uticaj na povećanje siromaštva, socijalne i ekološke ugroženosti. Dostupnost vode, kao javnog dobra, fundamentalnog za život, higijenu i zdravlje, postala je važno pitanje. Mnoge vlade su preduzele pozitivne mere socijalne zaštite kako bi osigurale snabdevanje vodom i zabranile restrikcije vode, koje se sada ukidaju. Kao deo priznavanja ljudskog prava na vodu, Evropski pokret voda poziva vlade celog kontinenta: • da održe ili trajno uvedu mere za zabranu restrikcija vode. • da garantuju ugroženim grupama i pojednicima besplatno minimalno snabdevanje koje pokriva njihove osnovne potrebe za vodom i omogućava im dostojanstven život. • da poboljšaju sadržaj evropske Direktive o kvalitetu vode namenjene za ljudsku upotrebu, koja nije preuzela zahteve Evropske građanske inicijative za pravo na vodu prilikom transponovanja u državno zakonodavstvo. Za javno upravljanje vodama i borbu protiv otimanja izvora vode: Evropski pokret za vodu i dalje je čvrsto opredeljen protiv privatizacije i otimanja izvora vode. • Sa zadovoljstvom primećujemo postepen, ali značajan porast procesa remunicipalizacije, koji su, u mnogim slučajevima, izvedeni uprkos radikalnom protivljenju privatničkih lobija. Međutim, i dalje postoji čvrst otpor u korist privatizacije i sa očigledno nedovoljnim mehanizmima upravljanja i učešća građana. • Sa velikom zabrinutošću zapažamo da evropske javne politike sve više idu u korist privatnih kompanija, definisane dugoročnim planovima EU, kao i povezanih nacionalnih planova oporavka. S druge strane, sve veći uticaj finansijskih aktera na razvoj infrastrukture vodoprivrednih i sanitarnih usluga nameće spekulativnu logiku koja preovladava u svetu finansija. Voda ne može biti finansijsko sredstvo niti roba čija je vrednost utvrđena na finansijskim tržištima. • Smatramo da su reke, jezera i močvarna područja zajedničko dobro. Njihovo upravljanje se stoga mora odvijati na neprofitnoj osnovi i prema kriterijumima solidarnosti, međusobne saradnje, kolektivnog pristupa, pravičnosti, demokratske kontrole, održivosti voda. Stoga smo veoma zabrinuti zbog izgradnje hidroelektrana na rekama i u zaštićenim područjima, posebno u zemljama Balkana. Učestvujte i doprinesite uspehu Alternativnog svetskog foruma o vodi Evropski pokret za vodu poziva sve organizacije i inicijative koji se zalažu očuvanje vode da učestvuju na Alternativnom svetskom forumu o vodama koji će se održati 2022. godine u Dakaru, Senegal. Evropski pokret za vodu će biti prisutan i predstaviće gore navedene zahteve. Konačno, Evropski pokret za vodu postavio je sebi cilj povezivanja sa organizacijama sa kojima imamo zajedničku borbu za pravo na vodu na međunarodnom nivou.
0 Comments
[English below] Akademija Green Horizons: Dobra priča Zelena evropska fondacija i Organizacija za političku ekologiju POLEKOL pozivaju vas na prvu Akademiju Green Horizons, pod nazivom Dobra priča (Good Story). Događaj će se održati u Beogradu, od 15. do 17. oktobra 2021. godine. Akademija Green Horizons je obrazovni program koji ima za cilj da proširi imaginarijum zelenog pokreta prema alternativnoj održivoj budućnosti širom Evrope. Glavna tema ovogodišnje Akademije je izgradnja uspešnog narativa o zelenim vrednostima koja ima odjeka u široj javnosti, otuda i podnaslov - DOBRA PRIČA. Program se održava u hibridnom modelu, što znači da odabrane učesnice i učesnici rade u fizičkom prostoru, a večernje sesije se prenose uživo za javnost. Jezik događaja je BHS i engleski, a prevod na oba će biti obezbeđen. Nacrt kompletnog programa možete pogledati ovde. Informacije o prijavi za učešće na zatvorenom delu pogledajte ovde i prijavite se do 7. oktobra na sledećem linku. Rešavanje klimatske krize i pitanja životne sredine su baza za zelene, ipak moramo biti bolje opremljeni za predstojeće bitke narativa, gde svi „igraju na zelenu kartu“. Populisti i konzervativni autoritaristi, posebno u zemljama sa slabom zelenom opozicijom, bacaju senku na svaki novi društveni pokret i lako zloupotrebljavaju temu zaštite životne sredne. Evropski narativ o otvorenosti i solidarnosti stavljen je na test tokom pandemije. Ova Akademija je prostor za razvijanje teorije i prakse zelenih ideja i može podstaći političke aktere da poboljšaju komunikaciju sa ljudima, i pomoći građanima da politizuju sve rasporstranjenije borbe za životnu sredinu. Nadamo se da ćemo tokom trodnevnih predavanja, debata i radionica inspirisati različite evropske zelene aktere i podići kapacitete organizacija iz jugoistočne Evrope u njihovom pristupu predstavljanju zelenih vrednosti i programa. Akademija će takođe ispitati pozicije postojećih Zelenih političkih organizacija u regionu i ponuditi prostor za autentične političke diskusije osmišljene za i od strane regiona. Došao je trenutak da zelene snage stvore kulturni preokret, oslikavajući naše poglede što je moguće konkretnije, opipljivije i - popularnije! Od akademskog polja političke teorije do ekoloških inicijativa i novih pokreta, Akademija Green Horizons će predstaviti, diskutovati i artikulisati demokratske, feminističke, održive i pravedne alternative. Trodnevni događaj sastoji se od dva međusobno povezana dela obrazovnog programa: 1) Zatvorene dnevne sesije (samo registrovani učesnici, u fizičkom prostoru) sa radionicama na kojima ćemo pokušati odgovoriti: Šta je politička ekologija? Kako praktikujemo zelene vrednosti? Kako komuniciramo zelene ideje? Ko su zeleni saveznici sa kojima možemo osmisliti zelenu agendu? 2) Javne večernje sesije (onlajn) sa predavanjima i panelima koji pokrivaju teme: izgradnja zelenih narativa, odgovor zelene levice na desničarske diskurse, afirmativna i pozitivna politička kultura, odnosi između zelenih pokreta i zelenih partija, evropska solidarnost u doba pandemije i drugih kriza. Pozivamo vas i da podelite ovaj događaj sa svojim kontaktima koji su zainteresovani za DOBRU PRIČU! Akademiju Green Horizons organizuje Zelena evropska fondacija uz podršku Polekola, a uz finansijsku podršku Evropskog parlamenta i Green European Foundation. Draft oGreen Horizons Academy: The Good Story
The Green European Foundation and the Organization for Political Ecology POLEKOL are inviting you to join the first Green Horizons Academy, under the title The Good Story. The event will take place in Belgrade, Serbia, from 15th to 17th of October 2021. The Green Horizons Academy is an educational programme that aims to expand the imaginary of the broad green movement towards the alternative livable future across Europe. This year’s Green Horizons Academy’s main topic is building a successful narrative around green values that resonates with broad public, therefore its title - THE GOOD STORY. The programme will be held in a hybrid model, where selected participants are in physical space, and evening sessions are live-streamed for the public. Language of the event is BCS and English, and translation will be provided. Draft of the entire program is on this link. Information how to participate in the closed part of the programme can be found here and you can apply for participation on this link. Deadline for applications is October 5th. Addressing the climate crisis and environmental issues is a home ground for the greens, still, we need to be better equipped for the forthcoming battles of narratives, where everyone is “playing the green card”. Populists and conservative authoritarians, especially in countries with a weak green opposition, are casting a long shadow over every social movement, easily appropriating and incorporating environmentalism. Europe’s narrative of openness and solidarity has been put to the test amid the pandemic. The Academy is a space for theory and practice that can serve both for political actors to step into closer communication with the people, and for citizens to politicize the growing environmental struggles. During three days of lectures, debates, and workshops, we hope to inspire European green actors and raise the capacities of citizens from South-East Europe in their approach to presenting green values and agenda. GHA will also examine the resilience of the existing Green political organizations in the region, and offers the space for authentic policy debates designed for and from the region. The time has come for green-minded actors to create a cultural uprising, painting our views as possible, tangible, and popular! From the academic field of political theory to the environmental activists and new movements, the Green Horizons Academy will present, discuss, and articulate democratic, feminist, sustainable and just alternatives. The 3-day event consists of two interlinked parts of educational programme: 1) Closed daily sessions (selected participants only, in physical space) with workshops where we will try to answer: What is political ecology? How do we practice green values? How do we communicate green ideas? Who are the green allies with whom we can design the green agenda? 2) Public evening sessions (online) with lectures and panels covering topics: building green narratives, green-left answer to right wing environmentalism, affirmative-positive political culture, relations between green movements and green parties, European solidarity in the times of pandemic and other crisis. Please share this event with your contacts that might be interested in a GOOD STORY! The Green Horizons Academy is organized by the Green European Foundation with the support of Polekol, and with the financial support of the European Parliament to the Green European Foundation. Na osnovu rezultata i zaključaka istraživanja «Javnost na distanci – demokratija u krizi», čini se kao da je vreme pandemije pokazalo i samo dodatno pocrtalo nedostatke i probleme u procesima participacije prilikom donošenja i usvajanja urbanističkih planova. Dok je građanima ograničavano kretanje, istovremeno su se u gradskoj upravi odvijali procesi donošenja važnih dugoročnih planova razvoja grada sa pretpostavkom učešća javnosti, koja je u tome u nekoliko navrata bila i fizički sprečena. Organizacije Centar za kulturnu dekontaminaciju, Polekol, i Tačka komunikacije uz ekspertsku podršku istraživačica iz Nove planske prakse sprovele su proteklih meseci istraživanje o tome kako su se odvijale procedure izrade i usvajanja urbanističkih planova na teritoriji grada Beograda. Studija se odnosi na period od godinu dana, mart 2020-mart 2021, kada je na javnom uvidu izloženo čak 99 planova, dok je ukupno održano 45 ranih javnih uvida, 50 javnih uvida i 49 javnih rasprava. Na sednicama Skupštine grada Beograda usvojeno je 33 plana, od čega čak 7 na Skupštini grada održanoj pred sam kraj godine, 29. decembra. «Naš zakon daje tri mogućnosti kako građani mogu da učestvuju u procesima donošenja odluka – to su rani javni uvidi i javni uvidi, kao i javne sednice. Analizirajući podatke dostupne na sajtu Grada Beograda, izradili smo uporednu analizu toga kako su u odnosu na mere koje su donošene u ovom periodu funkcionisali participativni mehanizmi i učešće građana. Jedan od naših zaključaka je da gradska uprava nije uspela da odgovori na okolnosti u kojima smo se našli, a na sve to, ovo je bila i prilika da se građani samo dodatno pasiviziraju. Potpuno je jasno da se interesi građana dele na one koji su legitimni i koji se odnose na lične parcele i privatnu svojinu, i one koji nisu legitimni, a koji se odnose na širi opšti i javni interes. Svi ovi problemi koje smo detektovali su obuhvaćeni u jednom setu preporuka, koji se nalazi na kraju predstojeće publikacije.» – rekla je Ana Graovac, istraživačica na projektu. U nekim slučajevima, poput planova detaljne regulacije za Makiško polje i “Avala film” na Košutnjaku, sprovedene aktivnosti, vreme, mesto i način njihovog održavanja, dovele su javnost u sumnju da se participaciji pristupa otvoreno i s namerom da se zaista čuje stav građana, već da se ona sprovodi kao formalnost, isključivo u okvirima zakonom propisanog minimuma, te da se teži minimizovanju njenog obima i efekata. «Jedan od naših najvažnijih zaključaka jeste da gradska uprava nije imala sluha da građanima omogući da se ipak oko ovako važnih pitanja zajednički odlučuje. Zato je nama bilo važno da pored prikupljenih podataka, kao i analize izjava nadležnih, na osnovu ovog vremenskog i po okolnostima specifičnog uzorka utvrdimo nedostatke ovako važnog alata javnih politika, i da na osnovu toga pokušamo da pokrenemo dijalog s donosiocima odluka - kako bi se ovi mehanizmi ubuduće unapredili», istakla je Ljubica Slavković, takođe istraživačica na projektu. Na kraju, najavljen je izlazak online publikacije sa celokupnom studijom i svim obuhvaćenim podacima o kojima će se detaljnije govoriti na javnom događaju zakazanom za utorak, 14. septembra, od 18 sati. Publikacija će biti dostupna na web-sajtu www.interaktivniurbanizam.com. Projekat je podržan kroz program ACT – zajedno za aktivno građansko društvo uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju i Helvetas Srbija. Mreža žena za prirodu i životnu sredinu prvi put u Srbiji osnovana je u jesen 2020. godine, kada se oko 15 aktivistkinja iz različitih delova Srbije udružilo sa ciljem da pomognu jedna drugoj i solidarno nastave odbranu prirode. Za Dan žena ove godine, proglas mreže potpisalo je već preko sto žena koje se zalažu za zaštitu životne sredine. Odlučne, solidarne i umrežene! Tako se može sažeti kratki film koji je inicijativa Pravo na vodu načinila iz intervjua žena iz Mreže, a koji je premijerno objavljen na mrežama 30. avgusta ove godine. Film predstavlja početak javnog istupanja i ličnog svedočenja predstavnica mreže. „Zaključili smo da postoji ogroman broj žena koje rade jedan nevidljiv rad za sve organizacije. Da li one okreću brojeve telefona, da li se one čuju sa drugim ljudima da dogovore neke stvari, da li one proučavaju neka dokumenta i istražuju prirodu, ili se bave nekim administrativnim poslovima ili barem pripreme salu da se ljudi sastanu, ogroman broj žena postoji koje se ne vide u javnosti, a koje se i te kako bave životnom sredinom“, objašnjava Iva Marković iz inicijative Pravo na vodu. O tome svedoče i aktiviskinje okupljene u okviru Mreže, navodeći da, pored manje vidljivosti, žene u ekološkim pokretima trpe i različite pritiske. „U našim sredinama za ženu je jako teško da bude deo javnog prostora, a što je u vezi sa tim kako ona izgleda, kako će biti izložena seksualnim neugodnim komenatrima i očekivanjima“, kaže Zorica Skakun iz udurženja KANA. Dakle, žene u ekološkim pokretima neretko preuzimaju rizike i izložene su pretnjama, iako u maloj meri zauzimaju javni prostor u Srbiji i još manje donose odluke. „Najveću naprijatnost sam doživela pre desetak godina kada sam otišla na zbor građana u Temskoj. Ljudima je bilo neshvatljivo da ja prisustvujem tom zboru, da želim da postavljam pitanja, da želim odgvor na pitanje ili da želim da učestvujem u tome“, podelila je svoje iskustvo Minja Nikolić iz sela Temska. Baveljenje ekologijom nije muška stvar – poruka je koju je poslala Nataša Jančić iz udurženja MiniEko zona, a koja se bavi obrazovanjem dece i mladih o zaštiti životne sredine. „Jako je važno da od najranijeg detinjstva devojčice shvate da se životna sredina nije muška stvar i da svi ravnopravno treba da učestvujemo u tome“, naglašava Nataša. Ideja za pokretanjem Mreže rodila se upravo iz iskustava članica i članova inicijative Pravo na vodu, koji su, radeći na problemu malih hidroelektrana i kroz direktnu kominikaciju sa lokalnim stanovništvom, uvideli da postoji nekoliko ključnih problema. Naime, u ovom najvećem ekološkom pokretu u Srbiji, žene su daleko manje vidljive, iako jednako angažovane, sa ključnim ulogama u medijaciji, saniranju konflikata i komunikaciji između zavađenih lokalanih grupa o okviru pokreta za borbu protiv MHE. Takođe, ne smemo zaboraviti činjenicu da pokret po inerciji može lako da se zaglavi u raljama patrijarhata i mačoizma, zbog čega je važno na vreme pokazati značajnu ulogu žena u njemu. Osnovni motiv ovakvog povezivanja jeste da se istakne doprinos žena u borbi za zdravu životnu sredinu i omogući veća vidljivost u javnoj sferi. Inicijativa Pravo na vodu nastoji da osnaži žene i doprinese poboljšanju njihovog položaja u ekološkim pokretima, ali i spreči reprodukciju patrijarhalne matrice odnosa moći među aktivistima i aktivistkinjama. Takođe, važan cilje jeste i da se dopre do različitih sredina, aktivista, aktivistkinja i grupa, te da se doprinese boljem položaju žena u odveć patrijarhalno ustrojenim organizacijama. Zato će Pravo na vodu nastaviti da organizuje aktivnosti kojima će podržati žene u ovoj važnoj borbi, sa idejom da „politika brige“ nije slabost ili zastareo ideal, već budućnost kojoj težimo. Inicijativa Pravo na vodu putem svoje organizacije Polekol podnela je krivičnu prijavu protiv d.o.o. „Studenicaelektro“ iz Kraljeva, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršilo krivična dela nepreduzimanje mera zaštite životne sredine i oštećenje životne sredine, koja su propisana članovima 261 i 264 Krivičnog zakonika.
Naime, nakon uvida u stanje na terenu, uvideli smo da je preduzeće, kao investitor male hidroelektrane (MHE) „Jelići“ na reci Gokčanici, propustilo odredbe iz Rešenja o izdavanju vodne dozvole, te je u vremenski sušnom periodu sva voda iz reke upotrebljena za proizvodnju električne energije, dok su korito ispod MHE i riblje staze ostavljeni da potpuno presuše. Riblja staza, osim što je potpuno suva, bila je blokirana velikim količinama stenja i kamenja zbog čega je nemoguće da riba prolazi kroz nju. Napominjemo da je ovakvo stanje posledica nepoštovanja odredbi na koje se investitor obavezao pre izgradnje MHE. O tome svedoči činjenica da uzvodno od akumulacije i nizvodno od mašinske zgrade postoji značajna količina vode, da je protok normalan, te da suvo korito ispod MHE i riblja staza nisu uzrokovani sušnim vremenskim periodom, već isključivo nemarnošću investitora. Takođe, nisko i srednje rastinje, kao i žbunje, koji ne predstavljaju vodeno bilje, uočeni su nizvodno od MHE „Jelići“ i pokazatelji su da navedena firma duže vreme nije poštovala mere zaštite životne sredine propisane rešenjem. Krivična prijava protiv investitora podneta je Osnovnom javnom tužilaštvu u Kraljevu uz priložene fotografije sa terena, kao i uz Rešenje o izdavanju vodne dozvole, koje dokazuju da je došlo do kršenja propisa. Ovo je samo još jedan dokaz koliku pretnju male hidroelektrane predstavljaju rečnom bogatstvu naše zemlje. Energetski doprinos malih hidroelektrana je neznatan, a šteta koju ostavljaju je neprocenjiva. U regionu Kraljeva, na kojoj se nalazi i navedena mini hidroelektrana planirana je izgradnja 52 MHE od kojih je deset završeno sa očigledno razornim posledicama. Na ovoj teritoriji se nalazi nalazi Specijalni rezervat prirode Goč – Gvozdac, Park prirode Golija i Rezervat biosfere Golija - Studenica, koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih sistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote.Ove predele naseljavaju stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Inicijativa Pravo na vodu u saradnji sa kampanjom Umetnici za reke Balkana na glavnom trgu u Kraljevu, 13.07.2021. organizovail su besplatan koncert Darka Rundeka i Ekipe. Koncert pod nazivom „Pevamo u glas, rekama za spas!“ bio je posvećen očuvanju predivnih reka u regionu Kraljeva, koje su ugrožene planiranom gradnjom čak 52 mini hidroelektrane, od kojih je 10 već izgrađeno. Koncert je posetilo nekoliko hiljada ljudi a publici su se obratili Iva Marković iz inicijative Pravo na vodu, Bojana Minović iz organizacije “Sačuvajmo planinske reke Kraljeva” kao i Ulrih Ejkelman iz organizacije Rivervoč, ukazujući na štetne posledice izgradnje mini hidrocentrala i ohrabrujući ljude da stanu u odbranu svojih reka. Pre konferencije za medije koja je održana na dan koncerta, ekipa aktivista je sa bendom izašla na teren i prošetala pored reke Gokčanice na kojoj je 2017. godine izgrađena mini hidroelektrana. Kako je 3 od ukupnih 5km reke zarobljeno u cevi, vodostaj reke znatno je opao, ostavivši stanovnike bez vode za jazove i zalivanje tako im otežavajući svakodnevne poslove i život. O značaju Kraljevačkog kraja između Goča i Golije za zaštitu životne sredine i očuvanje prirode Balkana i Evrope govori formalni stepen zaštite, ali i posvećenost koju imaju lokalni ekološki aktivisti. Na njegovoj teritoriji se nalazi Specijalni rezervat prirode Goč – Gvozdac, Park prirode Golija i Rezervat biosfere Golija - Studenica, koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih sistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote. Ove predele naseljavaju stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Samo Brezanska reka ima evidentiranih oko 110 izvora vode. Veliku vrednost imaju i vodotokovi koji nisu formalno zaštićeni, a koji čuvaju ekosistem čitavog kraja. Važnost se ne ogleda samo u prirodnim dobrima, već i značaju koje ove vode imaju za ljude koji žive pored njih, koji ih koriste za vodosnabdevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ili za druge aktivnosti kao što su održivi turizam, planinarenje i odmor. Inicijativa Pravo na vodu zajedno sa lokalnim aktivistima, stručnjacima i umetnicima već više od godinu dana ukazuje na pogubnost gradnje mini hidroelektrana u ovako važnom području i poziva gradske vlasti da izbrišu iz Prostornog plana Grada Kraljeva lokacije za MHE.
Otvoreni koncert Darka Rundeka i Ekipe deo je kampanje Spasimo plavo srce Evrope. Proteklog vikenda u Ekološkom centru Radulovački održan je sastanak Mreže žena za prirodu i životnu sredinu. Dvadeset aktivistkinja okupilo se tim povodom na inicijativu Prava na vodu u Sremskim Karlovcima 9. i 10. jula. Glavni program skupa bio je fokusiran na edukativne sesije, prema potrebama koje su same aktivistkinje naznačile na prethodnom sastanku uživo u Kraljevu. Podsetimo, mrežu žena osnovale su jesenas aktivistkinje iz različitih krajeva Srbije, motivisane potrebom za afirmacijom uloge žena u zaštiti prirode i potrebom za solidarnim i udruženim otporom narastajućim pritiscima koje trpe borci za životnu sredinu, a žene naročito. Sastanku su ovoga puta prisustvovale predstavnice žena iz Kraljeva, Temske, Beograda, Arilja, Kragujevca i međunarodne omladinske mreže mladih zelenih organzacija CDN. Potrebu za naročitim ohrabrivanjem i zaštitom žena koje se bave aktivizmom stvara specifičnost položaja i pritisaka koje one trpe. Žene itekao doprinose borbi za životnu sredinu, ali su manje vidljive. U posledice pritisaka i napada uz narušavanje ugleda i duševnog mira, spada i obeshrabrivanje žena od učešća u javnom životu. Pored toga nije retko da se i u pokretima za zaštitu životne sredine primenjuje konzervativna podela uloga: kada se uključe u aktivnosti za zaštitu životne sredine, žene zato češće ostaju u nevidljivim ulogama održavanja organizacija, dok ređe imaju prilike da zauzmu liderske uloge, a teže se osmeljuju i da budu glasnogovornice. Žene češće nego muškarci trpe različite oblike vređanja po osnovi fizičkog izgleda, koje za cilj imaju zastrašivanje i ponižavanje. One koje su aktivne u javnoj sferi su naročito izložene ovakvom targetiranju jer ih učešće u skupovima, protestima i diskusijama čini poznatim licima i lakšim "metama". Jedan od metoda za prevenciju pritisaka je udruživanje. Pojedinačno, sve borkinje i borci za zaštitu životne sredine i društvene promene su daleko slabiji i nezaštićeniji od finansijske i političke moći kojoj se suprotstavljaju. Njihova snaga i sigurnost je u jedinstvu i solidarnosti. U grupama i mrežama se, takođe, mogu razvijati prakse brige i podrške koje pomažu članicama i članovima da postanu otporniji na pritiske. Prvi deo sastanka Mreže žena za prirodu i životnu sredinu obuhvatao je neformalno druženje, razmenu iskustava i mišljenja o metodima organizovanja i konkretnim problemima sa kojima se aktivistkinje sreću u radu. Centralni deo bio je fokusiran na edukatvne sesije sa gošćama predavačicama, a na samom kraju ostavljeno je vremena za dogovor o strukturi i nastavku funkcionisanja mreže. Na prvoj edukativnoj sesiji predavačica Tijana Ljubenović iz Mladih istraživača Srbije približila nam je pojam integralnog upravljanja prirodnim dobrima. Integralno upravljanje je često korišćeni koncept za koji ostaje nejasno šta u praksi podrazumeva. Njegove osnovne karakteristike su donošenje odluka koncenzusom i/ili kompromisom, obraćajući pažnju na potrebe svih učesnika i vodeći računa o uticaju, kako bi upravljanje nekim resursom bilo efikasno, nelinearno i zadovoljilo ekološke, ekonomske i društvene aspekte. Kroz interaktivnu diskusiju i praktične primere, na jednostavan način prikazan je koncept integralnog upravljanja prirodnim resursima. U borbama za zaštitu životne sredine ženski glasovi se nalaze u manjini, iako one u podjednakim brojevima čine aktivističko telo. Zato je druga radionica imala za temu javni nastup, sa ciljem da podrži vidljivost i ohrabri glas žena u javnosti. Predavačica Nataša Jančić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ponudila je smernice učesnicama kako bi što bolje iskoristile prilike kada mogu da se obrate javnosti i kako bi se lakše i sa više sigurnosti odlučile na javni nastup. Prisutne su aktivno učestvovale i ponudile i svoja iskustva kako prilagoditi sadržaj, dikciju ili pojavu, i ostale veštine dobrog javnog nastupa. U okviru edukativnih sesija, govorilo se i o važnosti društvenih mreža u društvenim promenama. Predavačica Maša Milutinović, ekspertkinja za onlajn marketing ponudila je praktične primere i alate, te načine razmišljanja koji nam mogu pomoći da čak i sa ograničenim resursima naše poruke, kampanje i aktivnosti budu vidljive što većem broju ljudi, a pre svega relevantne za odabranu ciljnu grupu. Poslednji deo sastanka posvećen je pitanjima strukture i nastavka rada Mreže. Dogovoreno je da se nastavi sa edukativnim sadržajima, kao i da se sastavi dokument o strateškom okviru delovanja. Pravo na vodu kao inicijativa želi da nastavi rad na Mreži, no radi održivosti i rasta, dogovoreno je da se koordinacija delegira među članicama u naredna tri meseca, kada bi trebalo dogovoriti i sledeći sastanak. Radi potrebe održavanja komunikacije, pisanje dokumenta i sazivanje sledećeg sastanka izglasano je inicijalno koordinaciono telo sa pet članica iz različitih organizacija: Zorica Skakun (KANA), Nataša Gligorijević (Centar za održivi razvoj Srbije), Dragana Katić (Trash Hero), Iva Marković (Polekol) i Marija Simić Savić (Ekomar). Ispred grupe organizacija civilnog društva želimo da skrenemo pažnju na još jedno nezakonito i nasilničko prekrajanje zakona koji regulišu prirodna dobra Republike Srbije. Naime, 25. juna 2021. godine je u skupštinsku proceduru, po hitnom postupku, ušao Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama. Pri izradi ovog predloga, niti u bilo kojoj prethodnoj fazi, nije omogućeno učešće javnosti, niti je ona na bilo koji način bila informisana o izradi ovog akta od suštinskog značaja za očuvanje voda kao javnog dobra i ključnog resursa za sve građane Srbije.
Ovakvim postupkom, u kome nije organizovana javna rasprava kroz koju bi građani Republike Srbije mogli da utiču na Predlog zakona, direktno su prekršeni članovi 76 i 77 Zakona o državnoj upravi. Ove izmene i dopune nisu bile najavljene nijednim javnim dokumentom, ili izjavama zvaničnika, a zapanjujuće je da se na sajtu Direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne nalazi ni Predlog zakona, niti bilo kakva informacija koja bi upućivala da se radi na izmenama Zakona o vodama. Predloženim izmenama i dopunama, se između ostalog, menjaju odredbe o načinima korišćenja i davanju u zakup vodnog zemljišta. Tako se predviđa uvođenje mehanizma „neposredne pogodbe“ pri davanju u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini za korišćenje rečnih nanosa i za postavljanje plutajućih objekata (splavova). Ovaj primer pokazuje da se Predlogom zakona značajno menja regulatorni okvir upravljanja vodama i vodnim zemljištem i da se nikako ne radi o tehničkim izmenama za koje javnost nema interes, već naprotiv, o suštinskoj promeni procedure odlučivanja o raspolaganju javnim dobrima. Na ovaj način se dodatno otvara prostor za koruptivne aktivnosti, a eliminiše princip transparentnosti i javnih nabavki u raspolaganju resursima koji predstavljaju najvažnije javno dobro – vodu. Nažalost, moramo konstatovati da ovaj primer predstavlja samo nastavak prakse nepoštovanja postojećeg ustavnog i zakonskog okvira Republike Srbije. Od prošle godine izvršene su i izmene propisa koje regulišu saobraćajnu infrstrukturu i rudarstvo, a one su za posledicu imale identičan efekat kršenja ustava i zakona Republike Srbije, ukidanja porstupka javnih nabavki i značajnog umanjenja principa transparentnosti u javnim poslovima. Smatramo da se ovakvim nezakonitim načinom donošenja zakona direktno ugrožava javni interes i prirodni resursi Srbije i otvara prostor za njihovo uništavanje, te upućujemo zahtev Predsedniku i članovima Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Predsedniku i poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije da hitno povuku Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama iz skupštinske procedure i vrate Vladi Republike Srbije kako bi sprovela javnu raspravu u skladu sa zakonom. Ovaj zahtev su podržale sledeće organizacije: Centar za kulturnu dekontaminaciju, Centar za političke emancipacije, Čuvari/ke vatre, Ekološki Ustanak, Ekološko društvo Belorepan, Ekološko udruženje Avalon, Ekološko udruženje Rzav, Futoška Inicijativa, GAIA centar, Građanska Platforma, Inicijativa Odbranimo Teslu Pančevo , Inicijativa Pravo na vodu, Koalicija 27, Koalicija protiv korupcije u životnoj sredini, Ne damo Dorćol, Odbranimo Reke Stare Planine, Organizacija za očuvanje prirode i životinja – OSNA, Podrinjski antikorupcijski tim, Pokret Tvrdjava, Organizacija za političku ekologiju – Polekol, Regularni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu- RERI, Sačuvajmo Gardoš i Zemun, Skupština slobodne Srbije, Srce Grada, Udruženje Znanje, Udruženje Bela Čaplja 1165, Udruženje Internet radnici Srbije, Udruženje Komšija, Udruženje Kotež, Udruženje Norma centar, Udruženje Šljunkara, Udruženje Topolska, Udruženje ZaNašKej, Ujedinjeni ribolovci Srbije, Zajednička akcija Blok 70/70a. Inicijativa Pravo na vodu u saradnji sa kampanjom Umetnici za reke Balkana na glavnom trgu u Kraljevu organizuju besplatan koncert Darka Rundeka i Ekipe 13.07.2021. godine od 21 čas. Koncert pod nazivom „Pevamo u glas, rekama za spas!“ biće posvećen očuvanju predivnih reka u regionu Kraljeva, koje su ugrožene planiranom gradnjom čak 52 mini hidroelektrane, od kojih je 10 već izgrađeno.
O značaju Kraljevačkog kraja između Goča i Golije za zaštitu životne sredine i očuvanje prirode Balkana i Evrope govori formalni stepen zaštite, ali i posvećenost koju imaju lokalni ekološki aktivisti. Na njegovoj teritoriji se nalazi Specijalni rezervat prirode Goč – Gvozdac, Park prirode Golija i Rezervat biosfere Golija - Studenica, koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih sistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote. Ove predele naseljavaju stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Samo Brezanska reka ima evidentiranih oko 110 izvora vode. Veliku vrednost imaju i vodotokovi koji nisu formalno zaštićeni, a koji čuvaju ekosistem čitavog kraja. Važnost se ne ogleda samo u prirodnim dobrima, već i značaju koje ove vode imaju za ljude koji žive pored njih, koji ih koriste za vodosnabdevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ili za druge aktivnosti kao što su održivi turizam, planinarenje i odmor. Inicijativa Pravo na vodu zajedno sa lokalnim aktivistima, stručnjacima i umetnicima već više od godinu dana ukazuje na pogubnost gradnje mini hidroelektrana u ovako važnom području i poziva gradske vlasti da izbrišu iz Prostornog plana Grada Kraljeva lokacije za MHE. Otvoreni koncert Darka Rundeka i Ekipe deo je kampanje Spasimo plavo srce Evrope. Pozivamo sve stanovnike Kraljeva i okoline da nam se pridruže i da zajedno pevamo u glas rekama za spas! Ove subote, 3. jula 2021. u Sarajevu osnovan je regionalni savez Odbranimo r(ij)eke Balkana! Na poziv Ateljea za društvene promene ACT u osnivanju je učestvovalo preko dvadeset aktivističkih organizacija i lokalnih inicijativa iz regiona. Članovi saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana su najavili da će se ubuduće skupa zalagati za iste ciljeve za koje su se do sada borili samostalno i u okvirima manjih saveza: za potpunu obustavu izgradnje malih derivacionih hidroelektrana i reviziju izgrađenih postrojenja, obustavu privatizacije vode i njenu ustavnu zaštitu, zaštitu reka i rečnih obala. Usaglasili su se u stavu da novoosnovanu organizaciju treba graditi na principima solidarnosti i jedinstva, posvećeno, odgovorno i hrabro. Okupljeni su iskoristili priliku da se osvrnu na stanje vodnih resursa u regionu i širom sveta, razmene iskustva sa terena i prodiskutuju o osnovnim principima, ciljevima i zahtevima za koje će se zalagati novoosnovani savez. Alma Midžić iz organizacije CRVENA ocenjuje da je do aktuelne globalne krize vodnih resursa dovela tržišna logika u okviru koje se voda tretira kao roba: “Vode se komercijalizuju, privatizuju i eksploatišu zarad finansijskog profita, a potpuno zanemaruje njihova uloga i značaj za ekosisteme i ljudske zajednice.” Aktivistkinje i aktivisti založili su se za to da se na svaki način pravno i praktično zaštiti univerzalni pristup pitkoj vodi ljudima i drugim živim bićima, te sačuva naša voda i druga prirodna dobra. Da bi se to postiglo, smatraju članovi saveza, potrebno je obezbediti da prirodna dobra, uključujući vodne resurse, budu u javnom vlasništvu i imaju funkciju zajedničkog dobra, te da se njima upravlja demokratski i odgovorno. Neophodno je odbaciti neoliberalne politike upravljanja koje dovode do uništenja prirode i društva. Većina udruženja, organizacija i inicijativa koje su učestvovale u osnivanju saveza je nastala iz potrebe lokalnih zajednica da se suprotstave izgradnji malih derivacionih hidroelektrana. Ovoj problematici, kao akutnom problemu u regionu, je zato posvećena posebna pažnja. Problem malih hidroelektrana je i ilustrativan primer potrebe za umrežavanjem i razmenom iskustava. Naime, iako svaka pojedinačna MHE donosi neizmernu štetu ekosistemu reke na kojoj je izgrađena i zajednici koja je na tu reku upućena, tek se širim pristupom problemu izgradnje MHE na Balkanu mogu razumeti prave razmere njegove kumulativne štetnosti. Anes Podić iz udruženja Eko Akcija objašnjava kontekst u kome se osniva savez: “Region već decenijama stenje pod teretom istorijskih turbulencija, drama i tragedija – upravo je to iskorišteno da Balkan i naša priroda učine lakim plijenom domaćih i stranih eksploatatora. Same državne strukture koje insistiraju na svojim granicama i sporovima su se pokazale našim najvećim neprijateljima i potpuno je nebitno kakvi su naši politički pogledi – svi smo na udaru ‘svojih’ institucija i svi se moramo boriti protiv stranačkih elita i državne birokratije. Mnoge od organizacija čiji predstavnici su učestvovali na skupu u Sarajevu već sarađuju u svojoj borbi. Prisutni veruju da će stvaranje jednog formalnog saveza poput Odbranimo r(ij)eke Balkana ojačati čitav regionalni pokret za zaštitu vodnih resursa i ohrabriti druge da se ovoj borbi priključe. Iz saveza apeluju na druge organizacije, udruženja, sindikate, formalne i neformalne organizacije, a naročito ljude koji još nisu uzeli učešća u borbi za zaštitu voda da se pokrenu i pridruže. “Bilo kakva naša interna razmimoilaženja mogu biti predmet diskusija. No kad se napadne rijeka, u Višegradu ili Mostaru ili Kraljevu – branićemo je kao i uvijek dosad. Kad neko napadne reku, gdje god se ona nalazila mi ne vidimo granice niti državne strukture, vidimo zajedničkog neprijatelja i zajedničko dobro na udaru. U toj borbi računamo na sve naše drugove i drugarice i oni na nas, a to je jedino bitno.” Osnivači su istakli da je na današnjim generacijama istorijska odgovornost da zaštite reke i vode Balkana fizički i pravno. Upozorili su da bi se u protivnom lako moglo desiti da oni ujedno budu i poslednje generacije koje pamte naše izvore, jezera i reke. Predstavnici Odbranimo r(ij)eke Balkana su u javnom prostoru organizovali i konferenciju za štampu. Na mestu ovog organizovan je i kontramiting u kom je učešće uzelo nekoliko desetina muškaraca pristiglih autobusima koji su nosili istovetne transparente u korist izgradnje MHE. Učesnici dva skupa su sukobili mišljenja i parole, no bez incidenata. Lejla Kusturica iz ACT-a je povodom kontramitinga poručila okupljenima “Dokle god ovo postoji, mi se moramo još jače i još snažnije zalagati za očuvanje vode za sve nas.”
Nakon konferencije za medije osnvači saveza Odbranimo r(ij)eke Balkana vratili su se da dogovore dalji rad i izglasano je prvo Koordinaciono telo regionalnog saveza u kome je i predstavnica inicijative Pravo na vodu. Osnivači poručuju: “Savez ostaje otvoren svima, vjerujemo da će svi naći načina da se uključe u njegov rad, ali naša solidarnost ne poznaje granice, pa ni Saveza – svi koji brane rijeke imaju i imaće našu podršku i pomoć, bez obzira na članstvo. Sve rijeke Balkana su naše rijeke koje podjednako srčano i žestoko branimo i branićemo." Organizacije i inicijative koje su osnivači su: Pusti me da tečem, Klub sportskih ribolovaca, Eko Gotuša, Zajedno protiv mHE, Pravo na vodu, Sačuvajmo planinske reke Kraljeva, Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Stop MHE na Kasindolskoj rijeci, Arhus centar u BiH, EU MAJSKI CVIJET, Centar za životnu sredinu, Spasimo plavo srce Evrope, Crvena/Koalicija, Fondacija Atelje za društvene promjene-ACT, Rijeke BiH, Crvena, MZ Kruščica, EcoZ, Odbranimo reke Stare Planine, PD Treskavica, Eko Akcija |